Veit aš žaš er ljótt..
28.8.2009 | 10:04
.. en hver er munurinn į žessum og svo öllum hinum sem tala viš guš?
Afhverju eru žeir sem tala viš guš ķ dag įlitnir veikir į geši (svona burtséš frį mannrįninu og naušgununum) en žeir sem tölušu viš guš fyrir +2000 įrum sķšan eru kallašir spįmenn.
Ķ biblķunni er lķka talaš um aš guš leyfi mönnum aš ręna konum frį óvinum sķnum, halda žeim föngum ķ eitt įr og svo mega žeir taka sér žęr fyrir konur.
Fallegur bošskapur žaš.
Telur sig sendiboša Gušs | |
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt |
Punctuated equilibrium - svar til Mófa
26.8.2009 | 15:21
Mófi bannar mér aš geta athugasemdir viš bloggiš sitt svo ég svara honum bara hér.
Ķ nżjustu fęrslu sinni er hann aš vekja athygli į 'heimildarmyndinni' "Darwins dilema" sem gefin er śt af fyrirtęki sem viršist vera skśffufyrirtęki fyrir Discovery Institute, stofnun sem hefur žaš eitt takmark aš berjast gegn žróunarkenningunni.
Žegar Darwin setti fram žróunarkenninguna sį hann fyrir sér aš lķfverur breyttust hęgt og ķ litlum skrefum. Žaš höfšu hinsvegar ekki fundist steingervingar sem endurspeglušu alla žessa fjölbreytni eins og Darwin réttilega bendir į ķ einu uppįhalds quote-mine allra sköpunarsinna:
Why is not every geological formation and every stratum full of such intermediate links? Geology assuredly does not reveal any such finely graduated organic chain; and this is the most obvious and serious objection which can be urged against the theory.
Ef žetta er lesiš śr samhengi viršist vera stór galli viš žróunarkenninguna sem Darwin hafi veriš mešvitašur um. En, skošaš ķ samhengi sést aš Darwin įleit žetta ķ raun ekki vandamįl heldur vęri einfaldlega ekki hęgt aš gera rįš fyrir žvķ aš finna alla steingervinga:
The explanation lies, as I believe, in the extreme imperfection of the geological record.
Sköpunarsinnar gleyma hinsvegar alltaf aš minnast į žetta sķšasta (sjį td. Fleirri tilnefningar til gullnu krókóandarinnar) sem kemur ķ beinu framhaldi af fyrra quote-inu, bara nęsta setning.
Sķšan eru lišin 150 įr.
Sköpunarsinnar vilja halda aš ekkert nżtt hafi komiš fram sķšan žį.
Darwin hafši ekki rétt fyrir sér um allt og annaš vissi hann einfaldlega ekki um, td. DNA. Žaš žżšir ekki aš hann hafi haft rangt fyrir sér um allt. Ķ žessu tilfelli hafši hann žó rétt fyrir sér 'jaršsagan' (e. geological record) er langt frį žvķ aš vera eitthvaš fullkomin og žaš er mjög ólķklegt aš žaš eigi eftir aš finnast steingeršar leifar allra lķfvera sem nokkurn tķman hafa veriš til. Einnig myndast steingervingar ašeins undir įkvešnum ašstęšum og svo er lķkamsbygging margra lķfvera žannig aš hępiš er aš lķkamar žeira steingervist yfir höfuš.
Einnig hafa margir ašrir betrum bętt žróunarkenninguna sķšan Darwin var uppi meš žvķ aš bęta viš žvķ sem vantaši (td. DNA, genaflökt) og komiš meš betri kenningar um įkvešna hluti heldur en Darwin setti fram. Ein slķk er Punctuated equilibrium, sem gengur śt į žaš aš žróun sé ekki jöfn og samfelld heldur taki stór stökk. Slķk kenning śtskżrir Darwin's dilema alveg įgętlega.
Sköpunarsinnar vilja blįsa žetta upp eins og žaš sé grķšarmikiš óśtskżrt vandamįl viš žróunarkenninguna en į sama tķma er vandamįliš ekki til stašar. Eina vandamįliš er aš sköpunarsinnar eru fastir ķ 150 įra gömlum ummęlum mans sem vissi ekki allt sem vitaš er ķ dag og fastir ķ 2000 įra gömlum munnmęlasögum fólks sem vissi en žį minna en skįldaši bara ķ eyšurnar.
Į 150 įrum hefur żmislegt gerst og hundrušir ef ekki žśsundir lķffręšinga og annarra rannsakaš žróun og allt sem henni tengist. Enginn hefur fundiš (sem stenst skošun) neitt sem sżnir fram į aš žróunarkenningin sé röng.
Ég veit ekki meš metnaš vķsindamanna en mesti heišur sem žeim hlotnast hlżtur aš vera aš; fį višurkennda kenningu meš sķnu nafni, fį Nóbelsveršlaun (eša sambęrilegt) og kannski vera geršur aš heišursdoktor ķ virtum hįskóla. Sį vķsindamašur sem gęti meš einhverju hętti afsannaš žróunarkenninguna myndi lķklega hljóta allt žetta og meira til, hvatinn er fyrir hendi og margir hafa örugglega viljann. Og besta sem sköpunarsinnar geta dregiš upp er 150 įra quote-mine ķ Darwin sjįlfann.
Fleirri tilnefningar til gullnu krókóandarinnar
26.8.2009 | 12:07
- Mike Riddle (sköpunarsinni) og Youtube notandin Emptywithoutjesus fyrir dęmigert sköpunarsinna quote-mine ķ Darwin.
- Lee Stroebel fyrir aš bulla um aš vķsindamenn efist um žróun og Abiogenesis rannsóknir, vķsar ķ žį elstu en minnist ekkert į nżrri rannsóknir sem gefa betri nišurstöšur.
- Sincitypreacher aftur fyrir aš quote-a Newton sem rök fyrir žvķ aš heimurinn žarfnist hönnušar.
Snilldar komment ķ lokin frį Emptywithoutjesus, heilinn ķ börnunum hans myndi steikjast ef žau žyrftu aš lęra um eitthvaš nżtt.. žess vegna fara žau ķ einkaskóla (vęntanlega kristinn og lęra um biblķuna).
Fyrstu tilnefningar til gullnu krókódlķlandarinnar
26.8.2009 | 11:32
Youtube notandin Potholer54Debunks hefur stofnaš til veršlauna afhendingarinnar "Golden CrocoDuck" žar sem ašrir notendur geta tilnefnt sköpunarsinna fyrir einhver snilldar tilžrif (eins og aš lįta sér detta žaš ķ hug eitthvaš eins og crocoduck) og svo žegar tilnefningar liggja fyrir er svo hęgt aš kjósa.
Ķ gęr komu fyrstu tilnefningarnar:
- Ray Comfort fyrir aš višurkenna aš hann veit ekkert um banana į sama tķma og hann kvartar yfir žvķ aš engin taki mark į žvķ sem hann segir (engir nema ašrir sköpunarsinnar že.)
- Don Patton fyrir bull og rangfęrslur um stökkbreytingar og aš tala viš hundinn sinn og eiga talandi kött.
- Youtube notandi Sincitypreacher fyrir rangar alhęfingar um žróuna sem sżnir aš hann veit ekkert hvaš hann er aš tala um.
- Earl Tilford fyrir venjulega and-žróunar įróšurinn aš "survival of the fitest" žżši ķ raun "survival of the strongest".
Vķsindi og fręši | Breytt s.d. kl. 11:45 | Slóš | Facebook | Athugasemdir (0)
Hvaš er vitręn hönnun (intelligent design) ?
21.8.2009 | 11:43
Žeir sem ašhyllast vitręna hönnun (ID) segjast vera aš leita af 'bestu' śtskżringunni į žvķ hvernig lķf myndašist į jöršinni. Valmöguleikarnir eru ekki svo margir (endilega bendiš mér į ef žeir eru fleiri):
- Guš (eša eitthvaš annaš yfirnįttśrulegt fyrirbęri) gerši žaš
- Abiogenesis
- Geimverur geršu žaš
(sköpunar sinna halda reyndar aš nr. 2 sé 'gušleysis darwinismi' en žróunarkenningin segir ķ raun ekkert um žaš hvernig fyrstu lķfverurnar uršu aš lķfverum, heldur bara hvernig fyrstu lķfverurnar žróušust ķ ašrar lķfverur)
Ef žś gengur į ID-sina og spyrš hann hvort žetta sé ekki bara yfirskyn fyrir sköpunartrś neita žeir žvķ stašfastlega, svo viš skulum śtiloka nr. 1. Allir ID-sinnar hafna žvķ aš nįttśrulegir ferlar geti skapaš lķf svo viš getum hafnaš nr. 2 lķka. Eftir stendur nr. 3; Geimverur komu til jaršarinnar, notušu einhverja tękni til aš hanna allar lķfverur; dżr, plöntur, bakterķur.. alles.
En žaš vekur hinsvegar upp ašra spurningu (reyndar nokkrar); hvašan komu geimverurnar? Žęr eru ekki yfirnįttśrulegar, einhverstašar koma žęr frį og einhvern vegin uršu žęr til. Möguleikarnir eru:
- Guš gerši žaš
- Abiogenesis
- Geimverur geršu žaš
Okey, viš vorum bśin aš śtiloka nr. 1 og nr. 2 žannig aš žaš voru ašrar geimverur (B) sem komu og bjuggu til geimverurnar (A) sem bjuggu okkur til.
En hvašan komur geimverur B?
- Guš gerši žaš
- Abiogenesis
- Geimverur geršu žaš
Og svo framvegis og svo framvegis.
Heimurinn er hinsvegar takmarkašur ķ tķma, žaš eru 'bara' ~13,7 miljaršar įra sķšan hann 'varš til', svo aš į einhverjum tķmapunkti uršu til verur žegar žaš voru ENGAR ašrar lķfverur ķ heiminum fyrir, žetta voru fyrstu verur alheimsins. Hvašan komu žęr?
- Guš gerši žaš
- Abiogenesis
- Geimverur geršu žaš
En nśna getum viš śtilokaš nr. 3, žaš voru ENGAR ašrar lķfverur til ķ öllum alheiminum. ID-sinnar śtiloka nr. 2, nįttśrulegir ferlar geta ekki įorkaš neinu (segja žeir), hvaš stendur žį eftir?
- Guš gerši žaš
AbiogenesisGeimverur geršu žaš
Žannig aš vitręn hönnun snżst žį eftir allt saman um 'guš gerši žaš', samt žręta žeir fyrir žaš og reyna aš draga upp einhver vķsindi til aš śtskżra (sanna) hiš yfirnįttśrulega. Žaš virkar hinsvegar ekki žvķ vķsindi geta ekki śtskżrt hiš yfirnįttśrulega, ef žau gętu žaš žį vęri žaš ekki yfirnįttśrulegt lengur.
Bygginarefni lķfs (ammķno sżrur) finnst ķ halastjörnu
20.8.2009 | 14:07
NASA hefur stašfest aš fundist hafa amķnósżrur (glycine) ķ sżnum sem tekin voru śr hala halastjörnunar Wild-2, sem tekin voru 2. janśar 2004 meš žvķ aš lįta gervihnött fljśga ķ gegnum halann (Stardust mission). Žeir stašfestu meš męlingum į carboni aš glycine-iš sem fannst er ekki uppruniš frį jöršinni og sżniš er žvķ ekki 'mengaš'.
Glycine er ein af 20 amķnósżrum sem algengt er aš finna ķ próteinum og fundur žess ķ geimnum styšur žį tilgįtu aš byggingarefni lķfs séu tiltölulega algeng og ašgengileg og jafnframt aš lķf fyrir finnst annarstašar ķ himingeimnum en į jöršinni.
Žaš skemmtilega viš žennan fund er aš hann er ķ algeri mótsögn viš žau rök sköpunarsinna aš lķf į jöršinni (og jöršin sjįlf) sé eitthvaš sérstakt fyrirbęri og aš žau efni sem lķf žarfnast geti ekki myndast meš nįttśrulegum ferlum.
Frekara lesefni um sömu frétt:
Upphitun fyrir Zeitgeist: Addendum
20.8.2009 | 10:11
Mig grunar, sérstaklega ķ ljósi ašstęšna į ķslandi (algers hruns fjįrmįlamarkašarins), aš margir eigi eftir aš ęsa sig upp yfir Zeitgeist: Addendum sem sżnd veršur ķ sjónvarpinu į sunnudaginn 23. įgśst klukkan ellefu.
Mikiš af žvķ sem haldiš er fram ķ myndinni er hinsvegar vafasamt og jafnvel beinlķnis rangt.
Męli žvķ meš aš fólk kķki į Conspiracy Science sķšuna (eša bara googla "Zeitgeist debunked") žar sem fariš er yfir efni myndarinnar og dregiš fram hvaš sé bull og hvaš sé ekki bull, meš vķsun ķ heimildir. Skil eiginlega ekki hvaš RŚV er aš sżna žessa mynd žvķ žaš eru örugglega til betri og vandašri umfjallanir um fjįrmįlaheiminn, kreppuna eša hvaš sem žeir vilja vera aš fjalla um.
Žess mį geta aš fyrri myndin, Zeitgeist (umfjöllun į Conspiracy Science), er einnig uppfull af rangindum og samsęriskenningum sem eiga sér enga eša litla stoš ķ raunveruleikanum. Bloggarinn Gušsteinn Haukur fjallaši td. nżlega um śttekt Zeitgeist į trśarbrögšum: Zeitgeist myndin - satt eša logiš?.
Myndirnar eru samt vel geršar (fyrir utan frjįlslega mešferš į heimildum) og skemmtilegar įhorfs ef mašur hefur įhuga į slķku.
Sjónvarp | Slóš | Facebook | Athugasemdir (0)
Žaš sem žér er ekki sagt frį ķ sunnudagsskólanum
18.8.2009 | 16:17
Skildu žeir fara ķ ķtarlega greiningu į sišferšisbošskap gušsins?
Og žetta stendur allt ķ biblķunni; drepa, drepa, drepa. Flettiš žvķ bara upp (td. į http://www.biblegateway.com/).
Skylt aš kenna biblķufręši | |
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt |
Enn og aftur um guš og sišferši
14.8.2009 | 14:12
Var aš afla mér efnis um bęnir vegna bloggs sem ég hef veriš aš spį ķ en ekki nennt aš koma ķ framkvęmd žegar ég rakst į notandan Evid3nc3į Youtube. Hann er meš alveg ótrślega įhugaveršar og skemmtilega vel framsettar pęlingar um undirstöšur kristinnar trśar og įstęšur žess aš fólk trśir (og lķka hverju og hvernig) śt frį sinni persónulegu reynslu. Hann er bśinn aš taka fyrir "Hugmyndin um guš (The god concept)", "Bęnir (Prayers)" og nśna sķšast "Sišferši (Morality)".
Ķ nżjustu fęrslunni um sišferši fjallar hann um tvö hugtök; Euthyphro dilemma og Divine command theory sem ég hef ekki rekist į įšur en eru samt į svipušum nótum og ég hef sjįlfur veriš aš hugsa um ķ umręšunni um 'kristiš sišferši' en śtskżra mķna hugmynd bara miklu betur (enda greinilega margir fengiš samskonar hugmyndir įšur).
Euthyphro Dilemma varpar fram spurningunni:
- Er žaš sem er 'sišlegt' (gott) fyrirskipaš af guši af žvķ aš žaš er sišlegt (gott)?
- Er žaš sišlegt (gott) af žvķ aš žaš er fyrirskipaš af guši?
Fyrri skilgreiningin stašsetur guš fyrir utan sišferši, sišferši er žį eitthvaš sem gušinn žarf sjįlfur aš fara eftir til aš kallast góšur. Žaš er žį ķ raun ekki til neitt sem heitir 'kristiš sišferši'. Seinni skilgreiningin segir aš allt sem guš segir aš sé sišlegt (gott) er sišlegt og žaš myndi vęntanlega kallast 'kristiš sišferši'. Ef svariš viš valkosti tvö er 'jį' žį er žaš Divine command theory.
Divine command therory segir aš guš įkveši hvaš sé gott og allir fylgi hans vilja. Žaš vekur hinsvegar upp nokkur vandamįl, td. hvaš ef guš fyrirskipar aš eitthvaš sem er almennt ósišlegt sé gott .. sem guš gamla testamentisins gerir reyndar ķtrekaš; fyrirskipar fjöldamorš, naušganir, rįn osfv. Annaš vandamįl er hver eigi aš tślka hvaš sé rangt og hvaš ekki, en sem komiš er viršist žaš ekki ganga neitt sérstaklega vel og žaš eru til hundrušir ef ekki žśsundir kristinna safnaša sem allir hafa mismunandi skilning į 'orši gušs'. Er td. samkynhneigš višurstyggš sem žarf aš śtrżma og er allt ķ lagi aš kveikja ķ/sprengja upp lęknastofur žar sem eru framkvęmdar fóstureyšingar?
Annaš sem Evid3nc3 kemur inna er af hverju er trśaš fólk gott; vill žaš bara vera 'góš persóna' eša vill žaš tryggja sér farmiša inn ķ himnarķki. Ef einhverjum er ašeins umhugaš aš fį ašgang af himnarķki og fer žvķ ķ öllu eftir bošum og bönnum trśarinnar, fyrir utan aš slķk eigingirni ber ekki vott um gott almennt sišgęši og nįungakęrleik žį getur komiš aš žvķ aš viškomandi framkvęmi eitthvaš sem passar viš sišgęši trśarinnar en öšrum sem standa utan trśarinnar finnst rangt. Į sama hįtt getur komiš upp sś staša aš sį/sś sem 'breytir rétt' framkvęmi eitthvaš sem fyrirgerir 'rétt' viškomandi į himnavist.
Nišurstašan hjį Evid3nc3 finnst mér rökrétt; sišferši getur ekki komiš frį guši žvķ annars vęri žaš afstętt. Ef guš getur bara įkvešiš hvaš sé sišferšislega rétt og rangt hverju sinni žį veršur sišferši marklaust hugtak. Žaš er ekki til neitt sér kristiš sišferši.
Trśmįl og sišferši | Breytt s.d. kl. 14:55 | Slóš | Facebook | Athugasemdir (0)